Preskoči na sadržaj
preloader
ikona Danas je dan da zasadiš promenu.
Pridruži se akciji
43 EAQI indeks

Vazduh u Beogradu je osrednji

Zdravima ne smeta. Astmatičari i deca neka izbegnu duži napor uz prometne ulice.

Open-Meteo, model CAMS Europe · osveženo 12:35

Čestice u vazduhu, u odnosu na preporuku

Crta na traci je dnevna granica Svetske zdravstvene organizacije. Sve levo od nje je u preporuci, sve desno je preko.

PM2,5 14,6 µg/m³
Najsitnije čestice, ulaze duboko u pluća i u krvotok. Preporuka SZO je najviše 15 µg/m³ dnevno.
PM10 18 µg/m³
Krupnije čestice, zadržavaju se u gornjim disajnim putevima. Preporuka SZO je najviše 45 µg/m³ dnevno.

Kvalitet vazduha po gradovima Srbije

Poređano od najlošijeg ka najboljem. Manji broj i kraća traka znače čistiji vazduh.

  1. 1 Smederevo PM2,5 16,7 · PM10 21,1 51 osrednji
  2. 2 Beograd PM2,5 13 · PM10 16,7 49 osrednji
  3. 3 Pančevo PM2,5 13,3 · PM10 17,2 49 osrednji
  4. 4 Novi Sad PM2,5 10 · PM10 12,1 48 osrednji
  5. 5 Zrenjanin PM2,5 10,4 · PM10 12,5 47 osrednji
  6. 6 Niš PM2,5 12,6 · PM10 18,6 46 osrednji
  7. 7 Kragujevac PM2,5 16,1 · PM10 23,1 42 osrednji
  8. 8 Subotica PM2,5 9,3 · PM10 14 41 osrednji
  9. 9 Bor PM2,5 13,5 · PM10 20,5 41 osrednji
  10. 10 Kraljevo PM2,5 17,1 · PM10 19,8 40 dobar
  11. 11 Užice PM2,5 21,5 · PM10 28,7 39 dobar
  12. 12 Valjevo PM2,5 14,1 · PM10 16 36 dobar

Klik na grad otvara njegovu stranu sa istorijom, peludom i zelenilom, ili uporedi dva grada jedan pored drugog.

Izvor: Open-Meteo Air Quality · osveženo 13:07

Pelud danas

Koncentracija polena najčešćih alergena u vazduhu iznad Beograda, u zrnima po kubnom metru.

  • Ambrozija 122,3 visok
  • Trave 1,9 nizak
  • Pelen 1,1 nizak
  • Breza 0 zanemarljiv
  • Jova 0 zanemarljiv

Ambrozija je kod nas najjači alergen krajem leta. Košenje pre cvetanja je jedina mera koja stvarno pomaže.

Kako se čita ova strana

Šta je EAQI

Evropski indeks kvaliteta vazduha sažima više zagađujućih materija u jedan broj. Uzima najgoru od njih, pa vrednost od 40 znači da je bar jedna materija na granici, ne da je prosek osrednji.

Odakle čestice dolaze

Zimi najviše iz individualnih ložišta na ugalj i drva, tokom cele godine iz saobraćaja, gradilišta i industrije. Zato je vazduh najgori u naseljima bez toplifikacije i uz prometne saobraćajnice.

Šta drveće tu može

Krošnja hvata čestice na listove, a red drveća uz ulicu smanjuje njihovu koncentraciju na trotoaru. Drvo ne rešava izvor zagađenja, ali smanjuje ono što udišeš dok prolaziš.

Koliko je merenje tačno

Podatak je iz evropskog modela CAMS, koji spaja satelitska osmatranja i mrežu zemaljskih stanica. Za tvoju ulicu vrednost može biti drugačija nego za ceo grad, naročito uz prometnu raskrsnicu.

Drveće je najjeftiniji filter za vazduh

Prijavi ulicu ili dvorište u svom kraju, izlazimo na teren i sadimo tamo gde je vazduh najgori.